Jeste li kada u brdu ili koritu rijeke naišli na kamen koji je na sebi imao otisak lista ili školjke? Ako jeste, onda ste vjerojatno našli neki fosil.
Fosili su ostaci bilja i životinja koji su se milijunima godina sačuvali u kamenju pod Zemljinom površinom. U njima se nalaze ispisana duga poglavlja povijesti naše Zemlje. Fosili nam govore kako je izgledala Zemlja prije mnogo milijuna godina, kakve su vrste životinja i biljaka živjele na njezinoj površini i kako su se mijenjale. Fosili nam pokazuju povijest staru više od milijarde godina.
Što je najvažnije, oni nam pokazuju zajedničke pretke od kojih su postala sva današnja živa bića. Fosili su, zapravo, naši preci sačuvanu u kamenu.
Kako nastaju fosili?
No, mi danas znamo ovo: da bi neko tijelo moglo postati fosilom, ono mora biti pokopano vrlo brzo , tako da ga druge životinje ne pojedu, da ne istrune zbog djelovanja bakterija ili da ga vrijeme ne rastvori. Katkada se to dogodilo da snažni vjetrovi zatrpaju životinje ili ih je zasula lava ili vulkanski pepeo.
No većina fosila je nađena na mjestima gdje su nekoć bile obale ili dna plitkih mora, gdje su životinje brzo bile prekrivene naslagama mulja koji se kasnije okamenio.
Ako se vratimo milijune godina unatrag na području današnjeg Los Angelesa vidjet ćemo lokvu vode na koju dolaze žedne životinje. Neopreznije ulaze sve dublje i dublje u vodu i bivaju uhvaćene u stupicu te počinju propadati u ljepljivu masu, katran. Dok se ritaju i otimaju pokušavajući izaći iz jame, njihova dreka privlači i mesojede koji se nadaju laganom plijenu ali i oni propadaju u lokvu i ugibaju. Ispod lokve vode se nalazi jama puna katrana koja je napravila prirodnu stupicu koja je povukla usvoju dubinu na tisuće životinja.
Iako se katran tijekom godina skrutio pojedine kosti su ostale jako dobro očuvane. Samo u jednoj takvoj jami znanstvenici su pronašli mnoštvo lubanja danas izumrlog tigra sa sabljastim zubima.
