Utjecaj rada preko interneta na mentalno zdravlje

Najnoviji trendovi epidemija su “blagodat” za one koji vole raditi iz kuće, čineći milijune ljudi udaljenim radnicima gotovo preko noći.

Istovremeno kompanije nastoje nastaviti s radom. Pored činjenice da kućni rad štedi određene industrije od ekonomske propasti, to možda neće biti pozitivan pomak za same radnike i njihovu produktivnost.

Uvođenje rada od kuće značajno utječe naročito na mentalno zdravlje ljudi koji svoj posao realiziraju putem interneta.

Čak i optimistični i produktivni radnici u ovakvoj situaciji rada od kuće mogu postati umorni, neproduktivni i nemotivirani u radu. Postoje određene mjere za poboljšanje mentalnog zdravlja, koje trebate poduzeti kada radite od kuće.

Važno je da prvo utvrdite da li ste primijetili promjene u svom mentalnom zdravlju sada kada radite od kuće. Da prepoznate da li se osjećate više pod stresom i pored činjenice da niste napustili svoj dom i da li se borite protiv osjećaja izolacije i nedostatka direktne komunikacije.

Osobe koje rade u online okruženju najčešće se suočavaju sa sljedećim mentalnim poteškoćama: usamljenost, izolacija, anksioznost, stres i depresija.

posao preko interneta

Radom u online okruženju možete provesti sate i dane, da ne razgovarate s drugima

Ovakva situacija rada može biti laka za osobe koje imaju osobine koje su slične introvertu, tj. ljudi koji vole samoću i postižu dobre rezultate u radu kada nešto trebaju završiti sami bez druženja i komunikacije s drugima.

Ljudi koji vole komunikaciju s drugima i druženja tj. osobe koje su ekstroverti teže podnose izolaciju i osjećaj usamljenosti koji zbog izolacije nastaje.

Nepovezanost s vašim radnim kolegama i ostatkom svijeta može vas natjerati da se osjećate usamljeno i izolirano.
A usamljenost je povezana s višim stupnjem depresije, anksioznosti i pojave somatskih simptoma poput slučajne boli.

Pojava anksioznosti, stresa i osjećaja emotivnog pritiska u radu

Rad od kuće preko interneta može utjecati i na pojavu anksioznosti koja može nastati zbog svakodnevnog pritiska da završite sve u predviđenom vremenu za realizaciju.

Zbog osjećaja nedostatka vremena za realizaciju započetog posla u online okruženju i zbog nedostatka vremena za odmor može doći i do profesionalnog sagorijevanja.

Važno je da odvojite vrijeme za rad od vremena za odmor.
Trenutno možda radite od kuće, ali to ne podrazumijeva da trebate biti dostupni 24/7. Naučite da “isključujete” po potrebi elektronske uređaje za komunikaciju!

Pojava simptoma depresije u radu

Do pojave simptoma depresije u radu kod kuće u online okruženju, može doći kada se osjećate pod pritiskom da završite započeto, ali zbog novonastalih okolnosti niste u mogućnosti da završite na vrijeme posao.

Ako radnu sredinu u svom domu ne prilagodite svom poslu, tj. ako radite iz kreveta i ne uredite radni prostor u domu možete osjećati anksioznost, stres i usamljenost koji mogu dovesti do pojave simptoma depresije.
A depresija nije samo osjećaj pada produktivnosti nego mnogo ozbiljniji problem.

kako prepoznati depresiju

Kako prepoznati depresiju?

Simptomi depresije uključuju:

> Ljutiti ispadi, razdražljivost ili frustracije (čak i zbog sitnih stvari)
> Gubitak interesa ili sreće za aktivnosti poput hobija
> Poremećaji spavanja, uključujući nesanicu i previše spavanja
> Umor i nedostatak energije, pa čak i mali zadaci zahtijevaju dodatni napor
> Povećana žudnja za hranom
> Anksioznost, uznemirenost i nemir
> Problemi u razmišljanju, koncentraciji, donošenju odluka i pamćenju stvari
> Neobjašnjivi fizički problemi, poput bolova u leđima ili glavobolje

Postoje načini kako da poboljšate svoje mentalno zdravlje kada radite kod kuće preko interneta i društvenih mreža.
Briga o vašem mentalnom zdravlju jednako je važna kao i tjelesna aktivnost i zdrava ishrana, a dobra vijest je da vaše mentalno zdravlje ne mora patiti kada radite preko interneta kod kuće.

Važno je da zapamtite da je u redu da ne budete uvijek u redu

Svima se dešavaju usponi i padovi u osjećajima i produktivnosti, u svakodnevnom životu.

Sasvim je u redu da se uvijek ne osjećate psihički spremno i motivirano za rad.
Poštujte posao koji radite u online okruženju i na takav način poštujete i sebe i svoje mogućnosti rada.

Kada ogranizirate zadatke i zacrtate svoje ciljeve, mentalno se pripremate za ono što možete očekivati tijekom dana.
Tada je lakše raditi na postizanju ciljeva koje ste postavili, nego nejasno djelovati prema ostvarenju istih.

Planiranje također sprječava da se zadaci koji nisu na vašem popisu obaveza postanu prioritet u vašem radnom danu.
Radno vrijeme kod kuće je isto kao kad ste išli na posao. Pokušajte da se pridržavate svog radnog vremena i ne radite izvan njega osim ako za tim nemate potrebe.

Bez obzira kojim se poslom bavite u online okruženju potrebno je da mislite također na fizičko i mentalno zdravlje.

Možete se povremeno istegnuti, napraviti nekoliko čučnjeva, trbušnjaka ili sklekova što je vrlo korisno za prevenciju umora i stresa, a što vjerojatno niste mogli da obavljate na svom radnom mjestu.

Odvojite vrijeme za bijeg od svih oblika kontakta s internet okruženjem. Dajte očima, vratu, ramenima i leđima prijeko potreban odmor!

Kada u toku rada odvojite vrijeme za odmor usmjerite se na hobije, brigu o sebi i na sve aktivnosti koje vas svakodnevno vesele.

Kada završite s radom odvojite vrijeme za omiljene aktivnosti kao što su čitanje knjige, hobiji, slušanje muzike, učenje stranog jezika ili šetnja po prirodi.

Slijedite ove savjete i zaštitit ćete svoje mentalno zdravlje od usamljenosti, tjeskobe i depresije s kojima se ljudi koji rade u online okruženju suočavaju.

Ako se borite s depresijom ili anksioznošću pozovite nekoga u koga imate povjerenja, pronađite stručnjaka za mentalno zdravlje

Niste sami. I zapamtite, sutra je uvijek novi početak.

LITERATURA:
Guest, D. (2001), ‘Perspectives on the study of work-life balance’, Discussion paper prepared for the 2001 ENOP Symposium, Paris, 29–31 March
Parris, J. (2017, May). Remote work or telecommute: What’s the difference. Retrieved May 14, 2018 from http://workflexibility.org

Piše: Magistra psihologije Olivera Đokić