Kako razvijati motoriku djeteta kroz igru - od puzanja do pisanja

Motorički razvoj djeteta temelj je cjelokupnog psihofizičkog razvoja. On predstavlja sekvencijalni proces usvajanja kontrole nad mišićima, koji djetetu omogućuje interakciju s okolinom, učenje i stjecanje samostalnosti.
Ovaj razvoj se tradicionalno dijeli na dvije međusobno povezane kategorije: grubu i finu motoriku.

Važno je razumjeti da se gruba i fina motorika kod djece ne razvijaju neovisno

Gruba motorika služi kao temelj i podrška finoj motorici. Snažan i stabilan trup, dobra ravnoteža i kontrola ramena preduvjeti su da bi ruka i prsti mogli izvoditi precizne pokrete bez napora.
Stoga, aktivnosti poput puzanja, ljuljanja i penjanja izravno pomažu u razvoju vještina potrebnih za pisanje.

Motorički razvoj je kontinuiran, individualan proces, a kroz poticajnu igru i aktivnosti, djeca grade vještine potrebne za samostalno funkcioniranje i istraživanje svijeta.

Gruba motorika – temeljni pokreti kod djeteta

Razvoj grube motorike počinje od rođenja i odnosi se na kontrolu velikih mišićnih skupina tijela. To uključuje pokrete ruku, nogu, trupa i vrata.

Rani stadiji (0–12 mjeseci)

Razvoj ide od glave prema stopalima (cefalokaudalni smjer). Od podizanja glave, preko prevrtanja, puzanja, sjedenja, stajanja, pa sve do prvih koraka. Ovi temeljni pokreti ključni su za izgradnju ravnoteže, snage i stabilnosti tijela.

Kasniji stadiji (1–5 godina)

Dijete savladava složenije vještine poput trčanja, skakanja, penjanja, bacanja i hvatanja lopte. Stabilan trup i usklađeni pokreti ruku i nogu (bilateralna koordinacija) nužni su za daljnji motorički napredak.

Fina motorika – preciznost i manipulacija

Fina motorika podrazumijeva usklađene i precizne pokrete malih mišića šake i prstiju, a razvija se u smjeru od centra tijela prema periferiji (proksimodistalni smjer). Ona je usko povezana s kognitivnim i vizualnim razvojem.

Rani stadiji (0–2 godine)

Počinje refleksnim hvatom, koji postupno prelazi u namjerno posezanje i hvatanje predmeta cijelom šakom (palmarni hvat). Oko prve godine, dijete počinje razvijati pincetni hvat (hvatanje palcem i kažiprstom), što je revolucionaran korak jer omogućuje manipulaciju sitnim predmetima.

Kasniji stadiji (3–6 godina)

Fina motorika usmjerena je na vještine samopomoći i grafomotoriku. Dijete uči zakopčavati gumbe, koristiti škare, vezati vezice i kontrolirano držati olovku. Razvijena fina motorika izravno utječe na uspjeh u predškolskom i ranom školskom obrazovanju.

Kako roditelji mogu pomoći razvoju motorike kod svoje djece

Pomoć roditelja usmjerena je na to da motoričke vježbe budu dio svakodnevne, prirodne igre, čime se dijete motivira i postiže se najbolji napredak.

1. Poticaj grube motorike – temeljna snaga i ravnoteža

Gruba motorika je osnova; bez stabilnog trupa, nema preciznog pokreta prstiju.

Uzrast	Aktivnosti i Savjeti
Dojenčad (0–12 mj.)	Vrijeme na trbuhu (“Tummy Time”): Obavezno provodite vrijeme na trbuhu više puta dnevno. To jača mišiće vrata i trupa, ključne za kasnije sjedenje i puzanje. Dohvaćanje i prevrtanje: Postavite igračke izvan dohvata kako biste potaknuli prevrtanje i posezanje.
Mala djeca (1–3 god.)	Penjanje i spuštanje: Potaknite sigurno penjanje na niže stepenice, sofe ili stabilne klupe (uz nadzor!). Bacanje i hvatanje: Koristite velike, lagane lopte. Vježbajte bacanje u metu (košara, kutija).
Predškolci (3–6 god.)	Skakanje i trčanje: Uključite igre koje zahtijevaju skakanje na jednoj nozi, trčanje u različitim smjerovima i preskakanje malih prepreka. Vožnja: Bicikli s pomoćnim kotačima, tricikli i romobili odlični su za razvoj ravnoteže i bilateralne koordinacije.

razvoj grube i fine motorike kod djece po dobi

2. Poticaj fine motorike – preciznost i spretnost prstiju

Fina motorika je ključna za samostalnost i akademsku spremnost.

Aktivnost	Fokus i Savjet
Igre s priborom	Škare i bušilice: Naučite dijete sigurno koristiti dječje škare za rezanje papira. To jača mišiće šake. Pincetni hvat u igri: Koristite štipaljke za rublje za premještanje vate ili malih predmeta iz jedne posude u drugu. To je odlična vježba za hvat olovke.
Vježbanje samopomoći	“Radna ploča”: Nabavite staru odjeću ili tkanine s različitim vrstama zatvarača (gumbi, patentni zatvarači, čičak). Neka vježbaju zakopčavanje kada nisu pod stresom oblačenja. Boce i teglice: Dopustite djetetu da samo odvrće čepove i poklopce boca i teglica u kuhinji. Rotacijski pokret je ključan!
Umjetnost i kreativnost	Gnječenje i oblikovanje: Koristite plastelin, glinu ili domaće tijesto. Gnječenje, valjanje i rezanje jača cijelu šaku. Nizanje perlica: Koristite debele konce i velike perle (ili tjesteninu) za početnike, postupno prelazeći na sitnije perle. Poboljšava vizualnu i motoričku koordinaciju.

Motorički razvoj, od najranijeg Tummy Timea do preciznog hvata perlice, nije slučajnost, već kontinuirani proces koji zahtijeva poticaj i angažman. Kroz svakodnevne, jednostavne igre koje uključuju valjanje plastelina, navlačenje čarapa ili penjanje po stabilnim stepenicama, roditelji pružaju svojoj djeci neprocjenjivu podršku.

Ključ je u dosljednosti i strpljenju. Razvijanjem grube motorike gradimo snažan temelj, a vježbanjem fine motorike brusimo alate potrebne za samostalno učenje i funkcioniranje. Ne zaboravite da je najbolja terapija za motoriku – igra. Podržite djetetovu znatiželju i pustite ga da istražuje svijet svojim rukama i tijelom. Na taj način, ono ne razvija samo mišiće, već i ključni osjećaj kompetentnosti i autonomije.

Tekst: dr. med pedijatar/ dječji neurolog Miroslav Veis