Ono od čega nikada nije prerano početi jesu priče koje roditelji mogu pjevušiti ili izgovarati djetetu već od prvih godina života, što će u djetetovom odrastanju dovesti do većeg interesa za čitanje, razumijevanje pročitanog te bolje koncentracije.
Nikada nije prerano izlagati dijete pisanom materijalu, čitati mu i pričati
Djeca vrlo rano pokazuju interes i usmjeravaju pažnju na knjige, pretvaraju se da čitaju, a da pri tome ne poznaju niti jedno slovo i čak drže knjigu naopačke.
Većina djece u dobi od 2 do 3 godine prepoznaju uobičajene znakove ili simbole te prepoznaju „slike“ riječi primjerice prepoznaju naslove slikovnica i knjiga čime se razvija rječnik slika riječi.
Bez dodatnih poticaja spontano uživaju u pjesmicama i igrama rimom, pričanju i čitanju priča i prepoznaju kada se neki dio priče ponavlja.
Među znanjima i vještinama rane pismenosti, posebno se ističu svjesnost o pisanom tekstu i koncept tiska, rječnik, pripovijedanje, imenovanje slova i fonološka svjesnost.
Do razumijevanja svjesnosti o pisanom tekstu djeca dolaze putem interakcije s odraslima u aktivnostima koje su povezane s knjigama i pisanim tekstom kao što su zajedničko čitanje slikovnica.
NAJBOLJA IGRA JE ONA KADA RODITELJI ČITAJU SVOJOJ DJECI OPONAŠAJUĆI GLASOVE I ZVUKOVE
Djeca obožavaju aktivan način čitanja u kojima odrasla osoba uz zajedničko gledanje slika u knjizi postavlja otvorena pitanja, potiče razgovor o pročitanom tekstu te pruža djetetu prilike u kojima ono može sudjelovati u pričanju priče.
OVDJE saznajte kako aktivno čitanje kod djece dovodi do razumijevanja pročitanog
Cilj je pozitivno utjecati na „ljubav prema knjizi“ kod djece i poticati obitelji da provode više vremena u zajedničkim aktivnostima izgrađujući time obiteljsku povezanost.
OVDJE pročitajte što je to čitanje s razumijevanjem kod djece – pažnja kod djece ključna je za čitanje
Dokazano je da djeca koja su aktivno uključena u čitanje knjiga usvoje više riječi od djece koja pasivno slušaju čitanje knjige.
