Tehnika brzog čitanja za uspjeh u školi

Željeli mi to ili ne, današnji tempo života i pred djecu postavlja sve veće zahtjeve i očekivanja.
Jedna od metoda koja itekako djeci može pomoći u svladavanju brojnih aktivnosti vezanih uz praćenje školskog gradiva te općenito fokusiranja na bilo kakav pisani materijal, jest tehnika brzog čitanja. Činjenica je da u hrvatskom školskom programu još uvijek nisu sustavno zastupljene moderne tehnike koje djeci osvještavaju različite stilove učenja pa tehnika brzog čitanja doista može unaprijediti njihove vještine na brojnim poljima.

Što je ustvari brzo čitanje

Brzo čitanje sastoji se od primjene nekoliko različitih metoda koje, samostalno ili u kombinaciji, pridonose da se tekstualni materijal savladava odnosno čita brže od uobičajenog, ali uz jednako dobro razumijevanje. Što znači brže? Prosječna osoba u minuti može pročitati oko 250 riječi, uz otprilike 70 % razumijevanja pročitanoga. Pojedinci koji su prošli tečaj brzog čitanja postižu brzinu od oko 500 – 600 pročitanih riječi u minuti, uz jednak stupanj razumijevanja.

brzo-citanje-1

Tehnika brzog čitanja temelji se na urođenim sposobnostima čovjeka da izoštri fokus i proširi vizualnu percepciju teksta, a na taj se način ostvaruje brže uočavanje ciljanih informacija, proširuje se memorija te se povećava stupanj razumijevanja, a ukupno vrijeme čitanja se skraćuje. Ukratko, cilj je da čitatelj, uz što kraće zadržavanje na fragmentima teksta, uspijeva shvatiti puni smisao pročitanoga.

Začeci brzog čitanja

Tehniku brzog čitanja utemeljila je i razvila Amerikanka Evelyn Wood. Provedenim istraživanjem utvrdila je da pojedinci dostižu brzinu čitanja od nevjerojatnih 1500 riječi u minuti, uz apsolutno razumijevanje pročitanoga. Na temelju toga definirala je niz metoda kojim se postiže takva brzina:
> primjena “vodiča” – vlastiti prst, olovka ili neki drugi predmet kojim pratimo retke pri čitanju možda će vas vratiti u djetinjstvo i vrijeme kada ste tek svladavali osnove čitanja, no tom se tehnikom proširuje vizualni raspon, odnosno usvaja se cijela rečenica
> eliminacija subvokalizacije (procesa izgovaranja pročitanog teksta na glas ili u mislima) – otklanjanjem navike “čitanja u sebi” fokus se u potpunosti svraća na tekst
> eliminacija navike vraćanja na već pročitani dio – zagovornici tehnike brzog čitanja sugeriraju nastavljanje čitanja bez vraćanja na neki dio teksta jer se na taj način gubi dragocjeno vrijeme i gubi “nit” čitanja
> ključne riječi – svaki tekst ili njegov dio sadrži ključne riječi koje “nose smisao” te se često ponavljaju i na njih se treba fokusirati.

brzo-citanje

Prednosti tehnike brzog čitanja za djecu

Osim što doista mogu naučiti brže čitati primjenom različitih metoda, tehnika brzog čitanja kod djece potiče fokusiranost, koncentraciju, motivaciju, razvoj fotografskog pamćenja i proširenje memorije, odnosno općenito djeluje afirmativno na dijete.

U Hrvatskoj postoji program “Junior brzo čitanje” na koji je i Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta RH dalo pozitivno mišljenje te koji udovoljava kriterijima Europske unije vezanima uz školstvo. Program je namijenjen djeci od 8 do 12 godina, a tijekom seminara s djecom se prolazi školsko gradivo na temelju kojega se uči kako poboljšati koncentraciju, povezati dijelove gradiva, kako savladati teško razumljiv sadržaj…a čitanje se bazira na primjeni mentalnih mapa. Jedan od ciljeva je u djece razviti samopouzdanje i sigurnost, što značajno olakšava daljnje učenje i svladavanje sve složenijeg školskog gradiva.

citanje

Što kažu stručnjaci

Neosporno je da je broj zagovornika tehnike brzog čitanja sve veći te da ona donosi brojne prednosti. Pojedini stručnjaci, ipak, smatraju da se navedenim metodama zapravo koristimo svi, ali na nesvjesnoj razini, odnosno s vremenom ih više ili manje razvijemo, bez ciljane namjere. Konkretnije, smatraju da svatko može svladati brzo čitanje stalnim vježbama, ali uz potencijalnu opasnost da se ipak smanji postotak razumijevanja pročitanoga.

No s druge strane, ciljana primjena tehnika brzog čitanja pokazala se vrlo učinkovitom u svladavanju školskih predmeta koji se temelje na većim količinama teksta (društvene znanosti) pa ih često koriste srednjoškolci i studenti društvenih fakulteta. Stvaranje slika o pročitanome, a ne povezivanje pojedinih riječi, temelj je uspješnosti primjene tehnike brzog čitanja. Pamteći slike, ideje i asocijacije lakše pamtimo sadržaj jer je aktivirana i lijeva i desna strana mozga, odnosno mozak radi “punom snagom” te nema prostora za druge misli koje mogu ometati svladavanje sadržaja. Pri tome je važno naglasiti da nema dobne granice za počinjanje usvajanja ove tehnike, samo treba biti otvoren za nove sadržaje. Djeci čiji se mozak još uvijek razvija, ta tehnika može itekako pomoći u razvijanju vještina potrebnih za uspjeh u školi, ali i na ostalim životnim poljima.

Piše: Wishmama
Fotografije: Pixabay