Disleksija je teškoća u čitanju, brzini i preciznost čitanja i razumijevanje pročitanog

Jesi li se ikada zapitao zašto nekom djetetu čitanje ide teže nego drugima? Ako primijetite da se vaše dijete bori s čitanjem, sporije je, izbjegava knjige, ili ne razumije pročitano, možda je uzrok disleksija.

Disleksija je specifična teškoća učenja koja najviše utječe na vještine čitanja i pisanja. Prema podacima Hrvatske udruge za disleksiju, pogađa oko 5-10% osnovnoškolske populacije, što je čak 30.000 učenika. Hrvatsko logopedsko društvo navodi da svaki deseti učenik ima teškoće s čitanjem.

Kako prepoznati disleksiju?

Disleksija se najčešće prepoznaje po problemima s brzinom, točnošću i razumijevanjem pročitanog.

nove djecje knjige djeca i citanje knjiga-s

Dijete s disleksijom može često raditi sljedeće greške

> Ispuštanje, dodavanje ili zamjena slova, slogova ili čak cijelih riječi.
> Čitanje je sporo, nesigurno i s puno zastajkivanja.
> Poteškoće s razumijevanjem pročitanog teksta, čak i ako tehnički “pročita” riječi.
> Pisanje s greškama, posebno u diktatima.
> Loše pamćenje niza (npr. abecede, tablice množenja).
> Izbjegavanje aktivnosti koje uključuju čitanje ili pisanje.

Ako primijetite ove znakove, važno je potražiti pomoć stručnjaka, najčešće logopeda. Logoped će procijeniti djetetove vještine čitanja i pisanja te predložiti odgovarajuću terapiju i podršku. Rana intervencija ključna je za uspješno svladavanje teškoća.

Važnost prilagodbe u obrazovanju

Za učenike s disleksijom standardni pristup obrazovanju često nije dovoljan. Oni trebaju prilagođenu obrazovnu literaturu i ispite. To uključuje korištenje alternativnih formata, kao što su audio-knjige, veći fontovi, ili pojednostavljeni tekstovi.

Poznati ljudi s disleksijom

Disleksija nije znak niske inteligencije. Mnoge iznimno uspješne i talentirane osobe imale su disleksiju, što pokazuje da je moguće ostvariti velike stvari unatoč ovim teškoćama. Neki od njih su:

Književnici: Agatha Christie, Hans Christian Andersen, Ernest Hemingway

Umjetnici: Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Vincent van Gogh

Glumci: Tom Cruise, Keira Knightley, Whoopi Goldberg, Anthony Hopkins

Znanstvenici i izumitelji: Albert Einstein, Thomas A. Edison, Alexander Graham Bell

Političari: Winston Churchill, John F. Kennedy

OVDJE saznajte kada i zašto kod logopeda
Tko je logoped i kada treba potražiti njegovu pomoć?

U Hrvatskoj nema sustavnog i organiziranog istraživanja teškoća čitanja kod školske djece osim u pojedinim školama u kojima to provode školski logopedi. Disleksija je jedna od nekoliko specifičnih teškoća učenja. Uz probleme čitanja uključuje i ozbiljne probleme u vještini pisanja.

Poremećaj čitanja očituje se u brzini, točnosti te razumijevanju pročitanoga.

Obilježja disleksije i teškoća čitanja se preklapaju i vrlo često su istovjetna – čitanje i pisanje s greškama koje mogu činiti ispuštanja, dodavanja, zamjena glasova/slova i slogova pa i cijelih riječi, a najviše ih razlikuje što su navedene značajke više učestale i nije ih moguće u cijelosti otkloniti.

Rast i razvoj znanja te formalno obrazovanje ovise o vještinama čitanja i pisanja.

Ocjenjivanje učenika s teškoćama u čitanju i pisanju koje obuhvaćaju populaciju učenika s različitim jezično-govornim teškoćama traži prilagodbe obrazovne literature i ispitnih materijala.

OVDJE saznajte zašto treba započeti sa slaganjem riječi prije čitanja kod djece

Kampanju je pokrenulo Hrvatsko knjižničarsko društvo za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I JA ŽELIM ČITATI!”.

Ova kampanja odgovor je na potrebe korisnika koji ne mogu čitati standardni tisak jer se njihove teškoće mogu prevladati prijenosom knjižnične građe u alternativne formate. Na taj način će se djeci, mladima i odraslim osobama s teškoćama čitanja, s disleksijom ili slijepoj djeci olakšati pristup većem broju knjiga.

Stoga je ključna poruka kampanje za sve s disleksijom: Imate li teškoće s čitanjem? Dobro došli u knjižnicu!

Aktivnosti možete pratiti na mrežnim stranicama Hrvatskoga knjižničarskog društva!

*Sva događanja pratite na stranicama: Knjižnice grada Zagreba

Tekst: Vanja Marić