Prema bajkovitoj njemačkoj priči za djecu, Orašar i kralj miševa, nastala je romantična, diljem svijeta, omiljena ruska baletna predstava koja je postala fenomen koji ruši sve rekorde.
Osim što je vole i veliki i mali, predivne lutke postale su nezaobilazan suvenir ili predivan poklon za Božić.
Veličanstveni balet Orašar prvi je puta izveden u prelijepom gradu Saint Petersburgu, u prosincu davne 1892. godine i od tada ne silazi s repertoara brojnih baletnih kuća. Ruski skladatelj Petar Iljič Čajkovski skladao je ovu raskošnu zimsku bajku, originalnog naziva Ščelkunčik, na osnovi priče “Orašar i kralj miševa”.
Balet Orašar nezaobilazna je tema božićnog razdoblja, najuže povezana s dječjim svijetom odrastanja, mašte i snova.
Balet na početku nije bio dobro prihvaćen iako je Orašar suita sastavljena od glazbenih dijelova iz baleta bila izvedena punih devet mjeseci ranije i potpuno je oduševila ondašnju publiku.
Popularnost baleta Orašar počinje rasti tijekom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća te je od tada božićne blagdane skoro nemoguće zamisliti bez ove izvedbe.
Popularnost Orašara poprimila je goleme svjetske razmjere te se diljem svijeta ovaj balet izvodi po nekoliko puta dnevno u više kazališta nekih zemlja.
Kako u Hrvatskoj tako i u svijetu za ovo, jedno od najljepših dijela klasičnog baleta, uvijek se traži ulaznica više, jer su sve već uobičajeno rasprodane čim ih se najave u prodaji.
Zanimljivo je da neke baletne kuće samo na osnovu Orašara zarade preko četvrtine svojih godišnjih prihoda. Figurice, lutke i ostali suveniri iz baleta Orašar najdragocjenije su uspomene i suveniri koji se kupuju i pomno čuvaju u obiteljima diljem svijeta.
Kratak sadržaj priče o djevojčici Klari i hrabrom Orašaru:
Originalno trajanje baleta Orašar iznosi 85 minuta, a sastavljen je od dva čina. Balet vodi kroz čarobni svijet mašte, bajkovitu božićnu priču o djevojčici i čarobnjaku te igračkama koje po noći ožive.
U prvom činu baleta Orašar radnja počinje na sam Badnjak, kao tradicionalna obiteljska proslava. Božićna jelka je okićena i okupljaju se djeca koja se dive ukrasima i blještavosti božićnog drvceta.
Klarin ujak Drosselmeyer, vješti lutkar na poklon donosi svakom djetetu interesantne lutke, ali i još jedan specijalni dar.
To je lutka Orašar u liku vojnika koji Klari odmah priraste srcu.
Po odlasku na spavanje malenu Klaru bude miševi a ona u strahu za svog dragog Orašara silazi u predvorje u kojem sreće miševe koji ju napadaju. Ljepota ove bajke očituje se u hrabrosti Orašara koji spašava malu Klaru od kralja miševa.
U drugom činu baleta Orašaroživljava se preobrazba Orašara u prekrasnog princa koji Klaru odvodi kroz magičnu mjesečinu i snježne pahulje u svijet Vile šećera u kojem caruju ukusna čokolada iz Španjolske, mirisna kava s Bliskog istoka, raznobojne lizalice iz Rusije, raskošan čaj iz Kine i mnogobrojne druge slastice.
Najljepši je dio koji završava muzikalnim valcerom u kojem sve slastice plešu zajedno, a Klara se polako budi i shvaća kako je sve to bio predivan blagdanski san.
Izdvojeno:
> Petar Iljič Čajkovski prvotno je radio u Ministarstvo pravosuđa koje je potom napustio i u potpunosti se posvetio skladanju> U Orašaru je korišten novi instrument celesta, kojega je Čajkovski vidio i čuo u Parizu
> Osim baleta Orašar Čajkovski je skladao i balete “Labuđe jezero” te “Trnoružica”
* Opis fotografija snimljenih na izložbi u MUO:
Fotografija 1(naslovna) – ženski kostimi – rekonstrukcija kostima kostimografkinje Tatiane Noginove prema originalnim skicama. Vlasništvo Državni balet Berlin
Fotografija 2 i 3 – drvene lutke Orašar – privatno vlasništvo
Fotografija 4 – kostimi kostimografa Nicholasa Georgijadisa iz 1969. godine – vlasništvo Fondazione Teatro alla Scala
Fotografija 5 – Plašt ujaka Drosselmeiera iz 1977. godine plesača Rudolfa Nureyeva – kostimograf Nicolas Georgijadis – vlasništvo Fondazione Teatro alla Scala
Fotografija 6 – ženski kostim iz 1968. godine, balerina Belinda Wright – Vila šećerna – kostimograf Jelko Yuresha
Fotografija 7 – Oglavlje – Kralj miševa – rekonstrukcija kostima kostimografkinje Tatiane Noginove prema originalnim skicama. Vlasništvo Državni balet Berlin
Fotografija 8 – Kralj miševa i miševi – scenografija s izložbe – Kralj miševa rekonstrukcija kostima kostimografkinje Tatiane Noginove prema originalnim skicama. Vlasništvo Državni balet Berlin
Fotografija 9 – sladoledi – scenografija s izložbe – Kraljevstvo šećera prema scenografiji Waczlawa Orlykowskia
