Kašnjenje prve riječi

Najintenzivniji razvoj jezika i govora događa se u prve tri godine života, kada dijete prođe faze od prvog krika, glasanja, do potpunog sudjelovanja u razgovoru u kojem može izraziti svoje potrebe, osjećaje, stavove. Taj se razvoj odvija po predvidivim etapama.

Predgovorno razdoblje – od rođenja do 9.mjeseca života

Govorno razdoblje

> obilježava pojava prve riječi sa značenjem od 9. do 15.mjeseca života
> prve rečenice javljaju se od 18.-24.mjeseca života
> naglo širenje rječnika i usvajanje gramatičnosti od 2.-3. godine života

Da bi dijete ovladalo govorom treba postojati organska osnova za razvoj govora, a to prije svega podrazumijeva:

> uredan sluh
> dobro zdravlje
> uredan intelektualni razvoj
> uredno razvijeni govorni organi
> poticajno okruženje

Među djecom postoje velike razlike u pogledu ovladavanja govorom, jer neka djeca na svoj prvi rođendan već govore kratkim rečenicama, dok druga to ne čine niti na drugi. Ipak,većina djece progovara u tom razdoblju.

Ponekad se može desiti da dijete od pune dvije godine ne govori ili govori tek nekoliko u pravilu loše artikuliranih riječi.

Razumije li dijete veći dio jednostavnih verbalnih naloga u vezi s predmetima i osobama iz svoje najbliže okoline (npr. “Daj mi žličicu!”,” Pokaži gdje je mama!”, zna pokazati tri do četiri mjesta na tijelu koja odrasli imenuje), ono najvjerojatnije nema teškoća u recepciji govora pa će se i izražajna strana govora vjerojatno doskora razviti. Kada su sposobnosti djeteta da razumije govor ili da govori znatno ispod očekivanog nivoa za njegov mentalni razvoj, tada govorimo o kašnjenju u razvoju govora.

Kašnjenje veće od 6 mjeseci može se očitovati i u razumijevanju i u govoru u različitom stupnju: od nerazumijevanja jednostavnih govornih naloga do nesposobnosti razumijevanja složenih gramatičkih struktura.

Dijete u dobi od godine i pol dana već bi trebalo razumjeti mnogo toga-svakodnevne rečenice, a i situacijski mnogo više. Dijete koje ne razumije govor i ne govori, ponašat će se drugačije od ostale djece, jer će svoje potrebe i želje izražavati ekstremnim ponašanjem-plačem,vriskom i sl., te će u svojoj komunikaciji upotrebljavati geste i izražavati se mimikom.

Što je dijete s takvim stupnjem govornog oštećenja starije,ponašanje će biti manje primjereno njegovoj dobi (povučenost, agresivnost).

Kad roditelji posumnjaju na takva zaostajanja u razvoju govora svog djeteta trebali bi se odmah obratiti stručnjaku logopedu, radi utvrđivanja uzroka kašnjenja u govoru, te mogućnošću upućivanja specijalistima da se otklone neke sumnje koje bi mogle biti uzrok kasnijem progovaranju djeteta.

Od stručnjaka roditelji će dobiti informacije i savjete za poticanje jezično govornog razvoja kroz svakodnevne interakcije s djetetom. Pravodobno traženje pomoći, nakon čega slijedi dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka u govornom razvoju, može pomoći otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poremećaja. Treba znati da svaki poticaj, pa bio on i mali, daje veću šansu da dijete ima što uredniji govorno- jezični razvoj.

Obratite pažnju, ako vaše dijete pokazuje:

> zakašnjelo kanoničko brbljanje („ma-ma“)
> izostanak razumijevanja govora (receptivnog govora),
> probleme s uspostavljanjem združene pažnje (pojava da dijete zajedno s roditeljem združuje pažnju na nekom predmetu, pojavi)
> odsustvo kombinatoričke i simboličke igre.

SAVJETI ZA RODITELJE

Uzvraćajte vašoj bebi/djetetu vokalizacijom – uđite u vokalnu igru s vašim djetetom izmjenjujući rane „guuu“ i „gaaa“ i sve druge vokalizacije.
Imenujte predmete – igračku, predmet koji koristite, na koji dijete obraća pažnju označite riječima kako bi beba/dijete to dvoje povezala. Koristite kratke rečenice.

Imenujte radnje – dok vas beba/dijete promatra kako nešto radite kratkom rečenicom opišite vašu radnju. Isto tako dok beba/dijete nešto pokušava opišite i njene radnje (npr. „Uzela si lopticu“.)

Čitajte i istražujte slikovnice – slikovnice su izvrsna prilika za učenje slušanja, razvijanje govora.
Pričajte s vašom bebom/djetetom – za razvoj govora važna je izloženost jeziku, iako ne očekujete da vam beba odgovara riječima, uz simuliranje razgovora u kojem vi nešto kažete, napravite pauzu koja označava vrijeme za bebin odgovor, te dalje nastavljate, dijete usvaja dinamiku razgovora „ja-ti“.

Znakujte i koristite geste u komunikaciji – korištenje znakova iz znakovnog jezika za bebe izvrstan je alat za poticanje govora malih beba ili starije djece koja imaju teškoća u govoru i komunikaciji.

Pjevajte pjesmice uz koje se krećete, koristite pokret – gestikulirate (npr. „Kad si sretan“), pjevajte brojalice uz pokret.

S bebama koristite majčinski govor – to je uobičajen način kako razgovaramo s bebama, u kraćim rečenicama, s višim tonovima, pjevnije.

Bebe radije slušaju kada im se tako obraćamo, u odnosu na naš uobičajeni govor.
Kod starijih beba i male djece potaknite imitaciju svakodnevnih radnji (npr. kako pričamo na telefon) i simboličku igru (igra “kao da”, kada neki predmet predstavlja nešto drugo, npr. kutija je krevet za lutku).

Izvor: Dječji vrtić EN TEN TINI