Utjecaj prehrane na ADHD

O pomanjkanju pažnje i hiperaktivnom poremećaju (ADHD) još uvijek postoje otvorena pitanja i nedoumice.

Jedan od bitnih elemenata u smanjenju simptoma i učinkovitog tretiranja poremećaja je pravilna prehrana.
Kao potencijalni “krivac” navodi se prehranasiromašna B vitaminom, a bogata ugljikohidratima, umjetnim bojama i aditivima te namirnicama koje sadrže salicilat (slatki napitci, bomboni…).

Na čemu temeljiti prehranu, a što izbjegavati

Proteini

Unos proteina kroz doručak, ručak i večeru može smanjiti razdražljivost i nemir koji se javljaju zbog lijekova protiv ADHD-a. Pogotovo je proteine važno uvesti u doručak.

Dobri izvori: govedina, svinjetina, meso peradi, riba, jaja, mahunarke, orašasti plodovi, mliječni proizvodi.

Lijekovi protiv ADHD-a često utječu na gubitak apetita pa je izuzetno važno da se prehrana temelji na korisnim i preporučenim namirnicama, odnosno da svaka unesena kalorija bude “vrijedna”.

prehrana-secer-1

Izbjegavati šećere

Prema iskustvima roditelja čija djeca imaju ADHD, šećer negativno utječe na ponašanje.

Osim toga, često se čuje da i djeca koja ne pate od tog poremećaja od prevelike količine šećera postanu razdražljiva i preaktivna.

Šećer nema pravu nutritivnu vrijednost, a pretjerana konzumacija slatkiša dovodi do smanjene razine važnih hranjivih tvari koje doprinose koncentraciji i fokusiranju.

Pritom nije važno koristite li bijeli ili rafinirani šećer – jednako su štetni kad se radi o ADHD-u.

Ne zanemarite i tzv. skrivene šećere (kruh, fast food, med, energetske pločice, gotovi umaci, čips, sladoled, voćni jogurti…). Izbjegavajte i namirnice koja sadrže kukuruzni sirup, fruktozu, saharozu i dekstrozu.

Paziti na aditive i umjetna bojila

Konzervansi, zaslađivači, umjetna bojila… uzrokuju povećanu dekoncentraciju i hiperaktivnost.

Stoga djeci s ADHD-om treba ograničiti unos takvih namirnica. Kupovni sokovi puni su dodataka pa je bolji izbor prirodni sok iz kućne radinosti.

I kod žitarica s različitim dodacima koje se propagiraju kao zdrav doručak treba biti oprezan i odabrati one
bez konzervansa.

Kolači i keksi također su uvijek bolji ako su napravljeni kod kuće jer ćete na taj način izbjeći brojne
aditive.

Iako je u prehrani odobreno nekoliko stotina prehrambenih aditiva za poboljšanje okusa i izgleda, oni nisu zdravi za djecu, pogotovo ne za djecu s ADHD-om. Obratite pažnju i na natrijev glutamat (MSG), koji se koristi kao sredstvo za pojačavanje okusa u mnogim prehrambenim proizvodima.

prehrana-riba

Izbjegavati hidrogenizirana ulja

“Loše” masti (trans masti i zasićene masti) inhibiraju zdravu funkciju živaca. Laneno ulje, maslinovo ulje, ulje uljane repice puno su bolji izbor.

Istraživanja su pokazala da konzumacija omega-3 masnih kiselina pozitivno utječe na simptome ADHD-a.

Kako naš organizam ne može sam proizvesti omega-3 masne kiseline, moraju se uzimati kroz prehranu (npr. riblje ulje je odličan izvor).

Oprezno sa soli

Prevelika konzumacija soli može dovesti do iscrpljivanja minerala koji su važni da bi neuroni funkcionirali na pravilan način.

Obrađena i prerađena hrana ima visok postotak natrija pa je potrebno paziti na unos soli na takav način.

Istraživanja pokazuju da neka hrana može biti okidač za ADHD, točnije pojačati simptome.

Jedan od načina za otkrivanje koji su to okidači koje valja izbjegavati je eliminacijska dijeta. Preporuka je da djetetu ponudite hranu koja ne dovodi do čestih reakcija: piletina, janjetina, krumpir, riža, banana, jabuka, krastavac, celer, brokula, mrkva, kupus…

Nakon toga nudite i ostale namirnice, jednu po jednu, kako biste vidjeli pojačava li nemir ili nesanicu.

Piše: Wishmama