Energija je jedina djelotvorna sila koja ne nastaje i ne nestaje, stoga je važno naučiti kako je pravilno oblikovati i usmjeriti da bismo se osjećali dobro.
Gotovo svakodnevno mogu se čuti izrazi poput „pun sam energije“, „mogla bih poletjeti“ ili „nemam energije“, „osjećam se umorno“. Zanimljivo je da je u svim navedenim slučajevima količina energije u tijelu gotovo ista, dok njezina iskoristivost i oblik utječu na naš subjektivan osjećaj. Kako bismo se tijekom cijelog dana osjećali dobro, potrebno je izbalansirati tri čimbenika, a to su način prehrane, dnevna tjelesna aktivnost te količina sna i odmora.
Na vrhu energijske piramide svakako je kvalitetna prehrana koja podrazumijeva konzumaciju velikog broja različitih namirnica u komponiranju glavnih obroka te upotrebu prirodnih začina jer se upravo tako jelu dodaje značajna količina bioaktivnih supstanci koje povoljno utječu na zdravlje.
Sve hranjive tvari, proteini, ugljikohidrati, masti, vitamini i mineralne tvari, ali i antioksidansi, probiotici i prebiotici imaju svoje specifične funkcije koje omogućuju organizmu pravilno iskorištavanje i oblikovanje energije. Kada bismo unosili samo jednu vrstu namirnica, primjerice isključivo bijeli šećer, naše tijelo ne bi moglo proizvesti energiju jer bi mu nedostajali ostali nutrijenti koji sudjeluju u probavi i pretvorbi šećera u druge oblike energije. Zbog toga je važno imati dobro izbalansiranu i cjelovitu prehranu.
Namirnice uvijek treba odabirati pametno pa umjesto krafne, kroasana ili bijelog peciva za doručak radije posegnite za cjelovitim žitaricama, jogurtom, kvalitetnim sendvičem ili voćem. Isto tako, u svakodnevnu prehranu uključite i kvalitetne masti. Nutricionističko istraživanje pokazalo je da se iz salata koje imaju dodatak kvalitetnih ulja, poput maslinovog ili bučinog, bolje apsorbiraju ključni antioksidansi i pojedini vitamini u odnosu na salate bez dodataka masti.
Najbolja formula za izbalansirani obrok
Jednostavna formula za dobro izbalansirani obrok s kojom ne možete pogriješiti glasi: voće ili povrće + cjelovita žitarica (müesli/kruh) + proteini (mliječni proizvod, jaja, meso, riba) + kvalitetna biljna ulja (maslinovo, bučino, laneno, ulje uljane repice)/orašasti plodovi + bilje/začini (bosiljak, vanilija, cimet, origano, češnjak).
Kako najlakše do pozitivne energije
Znanstvena istraživanja nepobitno su pokazala da uz kompleksnu prehranu tjelesna aktivnost povećava osjećaj energije. Svaka tjelesna aktivnost, osobito rekreativnog tipa, usmjerava pretvorbu energije u aktivan oblik te dodatno potiče stanice na stvaranje energije iz zaliha u organizmu, što pobuđuje cijeli organizam i stvara osjećaj energiziranosti i ugode. Upravo zato nakon laganog tjelesnog napora, poput jogginga, vožnje biciklom, plivanja i dužih šetnji, nemamo osjećaj da smo potrošili energiju, već upravo suprotno, da smo puni energije.
Stoga bi dnevna tjelesna aktivnost od 30 do 60 minuta trebala biti neizostavan dio dana jer se time tijelo dovodi u stanje aktivnosti i potiče stanice na iskorištavanje nutrijenata u cilju stvaranje aktivne energije. Tjelesna aktivnost igra veliku ulogu posebno kod djece i mladih koji imaju povećanu potrebu za oslobađanjem energije iz tijela.
Siesta važan dio energijskog trokuta
Raspoloženje i dobar osjećaj uvelike ovise i o tome jesmo li tijelu i mozgu dali dovoljno vremena za odmor i regeneraciju, stoga su san i popodnevna tzv. siesta važan dio energijskog trokuta. Tijekom sna dolazi do preusmjeravanja potrošnje energije na oporavak tijela i stanica, ali i opuštanja mišića, mozga i ostalih organa. Najnovije istraživanje španjolskih znanstvenika pokazalo je da siesta u trajanju od maksimalno 30 minuta pozitivno utječe na rad kardiovaskularnog sustava, poboljšava koncentraciju i pamćenje te značajno smanjuje razinu dnevnog stresa. To je potvrdilo i istraživanje NASA-ine skupine znanstvenika prema kojem najbolji učinak ima odmor u trajanju od 26 minuta, prilikom čega se dnevna produktivnost povećava za čak 34 posto.
Izdvojeno:
> Da je djecu je od najranije dobi potrebno educirati o važnosti svakodnevne tjelesne aktivnosti pokazuju i rezultati istraživanja provedenog na 4.900 učenika sedmih razreda iz 111 hrvatskih škola u sklopu projekta Vrtim Zdravi Film.Prema njima, samo 18,47% učenika i učenica zadovoljavajuće je tjelesno aktivno odnosno najmanje 60 minuta svaki dan, dok čak 10,79% učenika sedmih razreda provodi dijetu umjesto sportskih aktivnosti.
Vrtim Zdravi Film je program edukacije osnovnoškolske djece o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti kojim tvrtka Nestlé nastoji doprinijeti odgoju zdravijih generacija.
