
Prijateljstva igraju ključnu ulogu u razvoju djece, utječući na njihove vrijednosti, ponašanje i emocionalno blagostanje.
Roditelji često žele usmjeriti svoju djecu prema pozitivnim društvenim krugovima, ali to zahtijeva suptilan pristup kako bi se izbjeglo ograničavanje djetetove autonomije.
U ovom članku istražujemo kako roditelji mogu utjecati na izbor prijatelja i po kojim kriterijima to činiti, temeljeno na psihološkim i pedagoškim principima.
Zašto je važno utjecati na izbor prijatelja?
Djeca se formiraju kroz interakcije s vršnjacima. Pozitivni prijatelji mogu poticati motivaciju, empatiju i zdrave navike, dok loši utjecaji mogu dovesti do rizičnog ponašanja poput pušenja, alkohola ili lošeg uspjeha u školi.
Prema istraživanjima Američkog psihološkog udruženja (APA), djeca između 8 i 18 godina provode više vremena s prijateljima nego s roditeljima, što čini prijateljstva moćnim oblikovateljem ličnosti. Roditelji ne bi trebali biti previše kontrolirajući, ali mogu nuditi vodstvo kako bi pomogli djeci u donošenju boljih odluka.
Kako roditelji mogu utjecati na izbor prijatelja?
Utjecaj roditelja treba biti indirektan i podržavajući, umjesto nametanja, stoga otkrijte nekoliko praktičnih strategija.
Modeliranje pozitivnih odnosa – djeca uče promatrajući roditelje
Ako roditelji održavaju zdrave prijateljske veze – pune poštovanja, podrške i iskrenosti – djeca će to oponašati. Razgovarajte otvoreno o svojim prijateljima i zašto ih cijenite, kako bi djeca razumjela što čini dobar odnos.
Stvaranje prilika za susrete
Organizirajte aktivnosti gdje djeca mogu upoznati vršnjake s sličnim interesima. Na primjer, upišite dijete u klubove, sportske timove ili umjetničke radionice. To povećava šanse za formiranje prijateljstava s djecom koja dijele pozitivne vrijednosti, poput discipline u sportu ili kreativnosti u umjetnosti.
Otvoreni razgovori su iznimno važni. Razgovarajte s djetetom o prijateljstvima bez osuđivanja.
Pitajte: “Što ti se sviđa kod tog prijatelja?” ili “Kako se osjećaš nakon druženja s njim?”
To pomaže djeci da sami prepoznaju dobre i loše utjecaje. Ako primijetite problem, izrazite zabrinutost fokusirajući se na ponašanje, a ne na osobu (npr. “Brine me što se u tom društvu često kasni kući”).
Postavljanje granica u mlađoj dobi – roditelji mogu ograničiti druženja, poput odobravanja posjeta ili online interakcija.
Za stariju djecu, koristite pravila poput “Prijatelji dolaze na večeru kako bismo ih upoznali” ili “Nema druženja ako školske obveze nisu ispunjene”. To gradi povjerenje i pokazuje da brinete za njihovu sigurnost.
Promicanje samopouzdanja kod djece
Djeca s visokim samopouzdanjem manje su sklona lošim utjecajima. Podržavajte njihove interese, hvalite postignuća i učite ih da kažu “ne” kada je potrebno.
Knjige poput “Kako steći prijatelje i utjecati na ljude” Dalea Carnegieja (prilagođene za djecu) mogu biti korisne.
Po kojim kriterijima odabirati prijatelje?
Kada procjenjujete ili usmjeravate dijete prema prijateljima, koristite objektivne kriterije.
Kriteriji koji se trebaju prilagoditi dobi djeteta i obiteljskim vrijednostima
Pozitivno ponašanje i vrijednosti – tražite prijatelje koji pokazuju poštovanje, odgovornost i empatiju.
Kriterij za prijateljstvo: Potiče li prijatelj dijete na dobre navike, poput učenja ili sporta, ili ga vuče prema rizičnim aktivnostima?
Izbjegavajte one koji lažu, maltretiraju ili krše pravila.
Sigurnost i pouzdanost – prioritet je sigurnost.
Kriterij: Je li prijatelj iz stabilne obitelji? Ima li povijest problema s drogom, nasiljem ili kriminalom? Provjerite online prisutnost (s djetetovim dopuštenjem) i upoznajte roditelje prijatelja.
Emocionalna podrška – dobar prijatelj podržava, a ne kritizira.
Kriterij: Nakon druženja, je li dijete sretnije i motiviranije? Izbjegavajte prijatelje koji izazivaju stres, ljubomoru ili izolaciju od obitelji.
Slični interesi i ciljevi – prijateljstva traju duže kada se dijele hobiji.
Kriterij: Dijeli li prijatelj interese poput čitanja, sporta ili umjetnosti? To može poticati razvoj vještina i ambicija.
Raznolikost i inkluzivnost – potaknite prijateljstva s različitim kulturama ili pozadinama, ali osigurajte da su bazirana na međusobnom poštovanju.
Kriterij: Je li prijatelj otvoren prema drugima, ili promovira predrasude?
Potencijalni rizici i kako ih izbjegavati
Prevelik utjecaj može dovesti do pobune djeteta. Umjesto toga, fokusirajte se na obrazovanje i povjerenje. Ako sumnjate na loš utjecaj, potražite savjet stručnjaka poput školskog psihologa. Zapamtite, cilj nije kontrola, već pomaganje djetetu da razvije vlastite kriterije za odabir prijatelja.
Roditelji imaju značajan, ali indirektan utjecaj na dječja prijateljstva kroz modeliranje, prilike i razgovore. Koristeći kriterije poput ponašanja, sigurnosti i emocionalne podrške, možete usmjeriti dijete prema pozitivnim vezama koje će obogatiti njegov život. Na kraju, najbolji prijatelji su oni koji pomažu djetetu da postane bolja verzija sebe. Ako primijenite ove savjete, vaša djeca će vjerojatno razviti zdrave društvene mreže koje traju cijeli život.
Tekst: Tekst: psihologica dr. med., spec. psihijatrije Bašić