Igra je spontana dječja aktivnost koja im pruža zadovoljstvo i razonodu.
Vrste igre
John Dewey, američki psiholog i obrazovni reformist, izjavio je da je svako ponašanje prikazano od strane djece igra. Igrom djeca razvijaju maštu i kreativnost, stvaraju socijalne odnose i jačaju samopouzdanje. Dijete se kroz igru afirmira, stječe nove spoznaje o sebi i drugima.
Način na koji se dijete igra te s kime se igra mijenja se tijekom razvoja djeteta. Razlikujemo nekoliko vrsti igri:
Funkcionalna igra
Dijete se započinje igrati već u dojenačkoj dobi. Funkcionalna igra je rsta igre u kojoj dijete nešto koristi ili isprobava i tako razvija svoje sposobnosti (funkcije), npr. djeca tresu zvečkom, guraju loptu, bacaju predmete na pod.
Konstruktivna igra
Ulaskom u predškolsku dob počinje se javljati i konstruktivna igra. U ovom tipu igre djeca koriste različite predmete te imaju namjeru od njih nešto stvoriti, npr. rezanje i lijepljenje papira, gradnja kuća i dvorca od kocaka, izrada figurica od plastelina. U konstruktivnoj igri mogu sudjelovati i roditelji, ali ne smiju u potpunosti preuzeti dječju inicijativu.
Igra pretvaranja/simbolička igra
Igra pretvaranja počinje se javljati oko druge godine, a traje do četvrte ili pete godine djetetova života. To je vrsta igre u kojoj djeca koriste predmet ili osobu kao simbol nečega drugoga te u kojima dijete proživljava svijet odraslih. U ovom obliku suradničke igre djeca mogu zamišljati i svoje i tuđe emocije u različitim izmišljenim odnosima i scenarijima.
U gotovo svim igrama pretvaranja mogu se prepoznati tri elementa: zaplet ili priča, uloge i različita pomagala. Djeca se pretvaraju da kuhaju ručak pomoću igračaka, igraju se uloga mame i tate/liječnika/učiteljice, a tema može biti preuzeta iz crtića pa tako postaju i super junaci.
Igre s pravilima
Nakon pete godine djeca sve češće sudjeluju u igrama s pravilima. To igre koje se igraju prema unaprijed poznatim pravilima i ograničenjima pomoću kojih dijete razvija samokontrolu. Djeca se kroz ovu vrstu igre uče poštivanju pravila te kako se nositi s uspjehom ili neuspjehom.
Primjer ovakve igre su igre poput skrivača, graničara, Čovječe, ne ljuti se.
Procesi koji su izraženi u igri
Promatrajući dječju igru, naročito igru pretvaranja, možemo uočiti veliki broj kognitivnih, afektivnih i interpersonalnih procesa. Katkad mogu postojati i ostali procesi ili se neke od ovih kategorija mogu razdijeliti na više specifičnih procesa. Ovi važni su u mnogim područjima dječjeg razvoja.
Kognitivni procesi
Organizacija – sposobnost pričanja priče, s logičnom vremenskom sekvencom i indikacijama uzroka i posljedica
Divergentno razmišljanje – sposobnost stvaranja različitih ideja, tema i simbola
Simbolizam – sposobnost transformiranja uobičajenih objekata (kockice, Lego) u prikaz drugih objekata; primjer: kocke postaju telefon
Mašta – sposobnost pretvaranja da su u drugom vremenom i prostoru
Afektivni procesi
Ekspresija emocija – sposobnost ekspresije različitih osjećaja tijekom igre pretvaranja, izražavaju se i pozitivne i negativne emocije; primjer: dijete prikazuje osjećaj sreće tako što napravi da lutka pljesne rukama i skoči gore dolje s radošću
Udobnost i uživanje u igri – djeca uživaju u igri i katkad se i “izgube” u njoj, pritom zanemarujući sve ostalo
Regulacija emocija – sposobnost zadržavanja i moduliranja pozitivnih i negativnih emocija
Interpersonalni procesi
Empatija – ekspresija brige i zanimanja za ostale
Komunikacija – sposobnost komuniciranja s drugima, ekspresija ideja i emocija drugima
Proces rješavanja problema
Pristup problemima i konfliktima – pokušaj traženja rješenja kad se naiđe na problem, pokušaj izglađivanja stvari
Značaj igre
Djeca kroz igru uče o sebi, drugima i svijetu koji ih okružuje. Stvaraju socijalne odnose; učvršćuju stara prijateljstva i sklapaju nova. Razvijaju intelektualne vještine i kreativnost.
Igra je vrlo bitna i u uspostavljanju emocionalnih veza. Također dijete mnogo brže uči ako se pritom zabavlja. Od najranijeg doba čitajte djetetu slikovnice, pjevajte pjesmice i brojalice i tako potaknite govorni razvoj djeteta.
Autor: Sara Gorupec
Fotografije: Steve Slater, Enrico Strocchi, Stefano Montagner
