Razumijevanje svrhe laganja jedan je od najboljih načina na koji roditelji mogu utvrditi razumiju li djeca moralnost i jesu li razvila moralni karakter. Laž može biti svjestan pokušaj manipulacije drugima kako bismo dobili ono što želimo.
Ponekad je laž način pridobivanja pozornosti ili zadirkivanja kako bi roditelji mogli vidjeti djetetov smisao za humor. Također, laž može biti nesvjesna pogreška koja se događa unutar komunikacije.
Neka djeca koja lažu kako bi manipulirala znaju da krše pravilo jer koriste govor na način koji se kosi s društvenim ili moralnim pravilima njihove zajednice. Drugoj djeci nije važno što drugi misle o njima kada lažu, a treća namjerno lažu kako bi dobila nešto zauzvrat.
Djeca koja imaju stabilna prijateljstva pokazuju naprednije razumijevanje laganja od one koja nemaju trajne prijatelje. Djeca koja su ulovljena u laži, namjernom varanju svojih vršnjaka ili koja ne mogu razaznati tuđe osjećaje nisu popularna ni uspješna u našoj kulturi.
Predškolci obično mogu razaznati laž koja dolazi od njihovih prijatelja ili odraslih koja ih često okružuju. Čak i trogodišnjaci mogu prepoznati kada je ono što je izgovoreno prijevarno ili moralno pogrešno. U jednom istraživanju u Australiji djeca u dobi od tri do pet godina bila su sposobna točno identificirati namjernu pogrešnu izjavu kao laž, a zabunom izrečenu netočnu izjavu kao pogrešku.
U ovoj dobnoj skupini djeca su premašila razinu točnosti koja bi se očekivala slučajnim pogađanjem u objema zemljama u kojima je provedeno ovo istraživanje – u Italiji i Australiji.
Djeca koja imaju tek tri ili četiri godine uspjela su prepoznati razliku između svjesno izrečene laži i zabunom izrečene pogreške koju je izrekao govornik koji ima namjeru govoriti istinu.
Istraživanja sugeriraju da je prepoznavanje lažnog ponašanja možda povezano s posjedovanjem vještine poznate pod nazivom “teorija uma” – vještine koja djetetu omogućava interpretaciju mentalnog stanja druge osobe. Teorija uma direktno je povezana s razvijanjem moralnog karaktera.
Simon Baron Cohen u svojoj knjizi “Sljepoća uma” pojašnjava da osoba može pročitati ponašanja drugih u pogledu svjesnih mentalnih stanja (želja i cilj), da može pročitati smjer očiju i predvidjeti namjeru pomoću ovog pogleda. Istraživanja su otkrila da djeca s autizmom imaju poteškoće u razumijevanju onoga što osoba misli.
Steven Pinker, profesor na Tehnološkom institutu u Massachusettsu i autor knjige “Jezični instinkt”, govori da ne možemo uistinu pročitati tuđe misli, ali da to možemo “dobro pretpostaviti” na temelju onoga što njihovo lice pokazuje.
Uspješna komunikacija temelji se na sposobnosti interpretacije tuđih mentalnih stanja i razvijanju povjerenja i suradnje tijekom interakcija. Djeca koja ne razumiju izraze lica i ne mogu pročitati njegove suptilne znakove mogu pogrešno shvatiti što osoba pokušava reći te reagirati na neprikladan način.
Njihove reakcija drugoj će osobi dati dojam da govornik nema empatije te da ne “shvaća” ono što mu se pokušava prenijeti. Neka djeca trebaju pomoć pri interpretaciji izraza lica i emotivnih reakcija, kao i upute o tome kako prikladno reagirati na moralne prijestupe.
Uz dopuštenje nakladnika Veble commerce, partnera Wish.hr-a
Za nakladnika: Svjetlana Veble
Hrvatsko izdanje: Vaš uspješan predškolac
Još mnogo zanimljivih izdanja možete pronaći u:
Knjižara Veble, Vlaška 7, Zagreb, tel: ++385 (0)1 4818 820
