Pretilost u dječjoj dobi

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, oko 60 % populacije u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, a u tom je postotku sve više djece. Pod pojmom prekomjerne težine smatra se težina iznad normalnih vrijednosti, a debljinom se smatra teži stupanj gojaznosti koji se naziva pretilost. Prekomjernu tjelesnu težinu danas u Hrvatskoj ima oko 12 % školske djece, a gotovo 5% je pretilo.

Osim štetnog utjecaja na zdravlje, pretilost negativno djeluje i na psihu djeteta jer uzrokuje neugodno zadirkivanje i često grube i izravne komentare ostale djece. Nezadovoljstvo vlastitim izgledom dovodi do gubitka samopoštovanja, a nerijetko uzrokuje i ozbiljne probleme odnosno poremećaje u kasnijim prehrambenim navikama.

Uzrok pretilosti

Nekoliko je razloga zbog kojih pretilost postaje sve raširenija među djecom. Osim nasljednog faktora (ako jedan od roditelja pati od pretilosti, dijete ima čak 40 % šansi da će također postati pretilo), te neuravnotežene prehrane bogate mastima, značajan uzrok pretilosti je današnji način života odnosno fizička neaktivnost. Sve više djece slobodno vrijeme provodi sjedenjem uz računalo, igrice, televizijski program…, a sve se manje kreću. Pri tom su doslovno bombardirani propagandnim programom koji obiluje promoviranjem nezdrave i brze hrane. Naravno, ovdje valja razdvojiti pretilost prouzročenu bolestima poput primjerice oboljenja štitnjače, gušterače, nadbubrežne žlijezde…

djeca-aktivnost

Ozbiljne posljedice

Pretilost, ako se na nju na vrijeme ne reagira, može prouzročiti ozbiljne zdravstvene probleme. Dijabetes tipa 2, hiperlipidemija (povećana masnoća u krvi), povišen krvni tlak, poteškoće u disanju, oštećenje zglobova… samo su neke od posljedica s kojima se dijete može suočiti. Alarmantna je činjenica da svaki kilogram viška tjelesne težine opterećuje jedno koljeno s četiri dodatna kilograma. Dijete koje se, uza sve to, nedovoljno kreće, imat će problema s ravnim stopalima, iskrivljenom kralježnicom, deformiranim koljenima… Zbog toga je vrlo važno na vrijeme uočiti problem i spriječiti prekomjernu težinu djeteta.

Roditeljska percepcija

No, unatoč tome i činjenici da ozbiljne posljedice nisu novost, brojni roditelji neadekvatno reagiraju na prekomjernu tjelesnu težinu svog djeteta koja često vodi u pretilost, smatrajući da je dijete samo “bucmasto“. Ne treba zanemariti ni stav koji, nažalost, još uvijek postoji u našim krajevima, da je bucmasto dijete zdravo dijete. Drugi pak roditelji kritiziraju dijete zbog prekomjerne težine, zbog čega se ono dodatno počinje povlačiti u sebe, već ionako nezadovoljno svojim izgledom, te zbog tog psihološkog pritiska još više počinje tražiti utjehu u hrani.

Kako odrediti je li dijete pretilo?

Pri definiranju stupnja pretilosti, uzima se indeks tjelesne mase (ITM). Kod djece se, zbog tijela koje se intenzivno razvija i raste, identifikacija pretilosti provodi pomoću krivulja BMI percentila, prilagođenih djetetovoj dobi i spolu. Tablice za izračun indeksa tjelesne mase dostupne su, među ostalim, i na stranicama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, a rado će ih roditeljima predočiti i svaki pedijatar.

prehrana

Kako spriječiti pretilost?

Dokazano je da broj masnih stanica koje nastanu još u dojenačkoj dobi ostaju doživotno, a smanjuje se samo njihova veličina. Pretilost stoga nastaje još u toj dobi i upravo tu ključnu ulogu imaju roditelji koji moraju odgovorno birati vrstu prehrane i količinu obroka koje nude djetetu.

Tijekom perioda od uvođenja dohrane pa do pete godine, hranu za dijete najbolje je pripremati kuhanjem i prženjem bez masti (primjerice u foliji). U toj dobi slatkiši trebaju biti maksimalno ograničeni, a od napitaka najprikladnija je upravo obična voda. Zaslađeni sokovi kojima su djeca često sklona značajno pridonose pretilosti i treba ih izbjegavati. Već u tom periodu djecu treba poticati na fizičku aktivnost, omogućavati im spontanu igru i kretanje na svježem zraku. Kod starije djece kritični period predstavlja razdoblje ulaska u pubertet te period adolescencije, kada se masne stanice gomilaju i rastu.

Kakva prehrana?

Kao i u brojnim drugim segmentima u odgoju djece, i ovdje značajnu ulogu imaju roditelji kao model zdravog odnosa prema hrani. Usvajanje zdravih prehrambenih navika započinje upravo u obitelji te je iznimno važno od malena tome učiti djecu.

Šest je skupina namirnica koje bi dijete trebalo redovito konzumirati kako bi mu se omogućio zdrav i pravilan razvoj: žitarice, voće i povrće, mliječni proizvodi, meso, riba i jaja, orašasti plodovi i mahunarke te, na zadnjem mjestu, masnoće i dodaci prehrani. Na dječjem jelovniku poželjno je puno namirnica biljnog porijekla – povrće, voće, krumpir, riža i kruh (po mogućnosti integralni). Meso i mesne proizvode, jaja, sir i mlijeko djeca trebaju unositi u umjerenim količinama. Masti i namirnice koje sadržavaju masti kao što su maslac, vrhnje, slatkiši i slane grickalice trebaju biti što manje zastupljeni. Važan je također i unos tekućine. Školsko dijete bi, naime, tijekom dana trebalo popiti tri do pet čaša vode.

djeca-aktivnost-1

Zdrav stav

Pri usvajanju i zadržavanju zdravih prehrambenih navika, naravno, nije nužno potpuno izbjegavati slatkiše, kolače i slično, no važno ih je pravilno dozirati. Ako se roditelji toga drže, i dijete će ta pravila smatrati uobičajenima te će formirati zdrave stavove prema hrani. Sve navedeno, u kombinaciji s fizičkom aktivnošću primjerenom dobi djeteta, smanjit će mogućnost razvoja prekomjerne težine i pretilosti koja u dječjoj dobi može biti itekako opasna i neugodna.

Piše: Wishmama.hr
Fotografije: Pixabay