Koliko boja ima duga?

Da li ste se ikada zapitali što je i kako nastaje ona zanimljiva šarena duga poslije kiše za koju svi mislimo da donosi sreću ukoliko prođemo ispod nje.

Vjerojatno smo svi barem jednom u životu pokušali proći ispod duge ili željeli fotografirati njezine zadivljujuće boje. Jedna od najljepših pojava u prirodi zadivljuje brojne znanstvenike diljem cijele zemaljske kugle, ali i obične ljude koji se nadaju da će se njihova želja jednog dana i ostvariti. Nekada davno dio ljudi vjerovao je da duga ipak donosi nesreću.

Smatralo se da nakon pojave duge uvijek jedna duša mora napustiti zemlju i duginim bojama popeti se do neba.

Što je zapravo duga

Duga je jedna od prirodnih pojava koju znanstvenici stručno definiraju kao optičku i meteorološku pojavu luka na nebu u više boja, a nastaje prilikom obasjavanja sitnih kapljica vode u atmosferi. U narodnom značenju to bi se definiralo kao prelamanje sunčeve svjetlosti kroz kišne kapi koje djeluju kao prizma. Također je bitno napomenuti da je sunčeva svjetlost (ili bijela svjetlost) mješavina svih boja koje se javljaju i stvaraju jednu prugastu vrpcu te tako prelaze jedna u drugu „stvarajući“ boje.

Duga

Kada možete vidjeti dugu?

Ovaj zanimljivi prirodni fenomen imate priliku vidjeti za vrijeme kiše uz istodobno sijanje sunca. Bitno je da se Sunce nalazi iza vas, a kiša ispred vas. Tada sunčeva svjetlost obasjava kišne kapi koje prelamaju svjetlost i pretvaraju je u spektar raznih boja. Ukoliko se Sunce nalazi jako visoko nećete imati priliku vidjeti dugu. To znači da dugu nikada nećete vidjeti popodne nego samo rano ujutro ili u podnevnim satima.

Od kojih se boja sastoji duga

Ljudsko oko vidi dugu u raznim bojama, a one su sljedeće: ljubičasta, modro-plava, plava, zelena, žuta, narančasta i crvena. Ljudsko oko te boje vidi kao izmiješanu bijelu svjetlost s različitim valnim duljinama. Najdužu valnu duljinu ima crvena boja, a najkraću ljubičasta boja.

Duga

Autor: Marina Jakšić