U vrijeme trudnoće važno je obratiti pažnju na uzimanje omega 3 masnih kiselina koje djeluju pozitivno i na trudnicu i na fetus, a kasnije i na novorođenče.
Odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina moguće je postići konzumiranjem plave ribe poput sardine, skuše, tune, inćuna te riba hladnih mora kao što su losos i haringa dva puta tjedno, kao i konzumacija orašastih plodova i sjemenki.
Ukoliko unos omega-3 esencijalne masne kiseline putem prehrane nije dovoljan, saznajte zašto se preporučuje dodatan unos kroz dodatke prehrani koji sadrže riblje ulje.
Razvoj mozga kod novorođenčadi i unos omega 3 masnih kiselina
DHA (omega-3 esencijalne masne kiseline) je iznimno važna za razvoj mozga fetusa, motoričkih sposobnosti te oštrinu vida, pogotovo u posljednjem tromjesečju trudnoće.
Rezultati britanskog istraživanja objavljenog u časopisu Epidemiology, koje je pratilo vezu između adekvatnog unosa ribe kod 7.421 trudnice, pokazali su da se unos omega-3 masnih kiselina u trudnoći i tijekom dojenja može povezati s boljim i ranijim razvojem govora i komunikacijskih vještina kod djece.
Osim toga, djelovanje omega-3 masnih kiselina ima pozitivan utjecaj i na samu trudnoću jer smanjuju rizik od prijevremenog poroda, preeklampsije te postporođajne depresije.
Stoga se trudnicama u trećem tromjesečju trudnoće preporučuje dodatan unos oko 2.6 g omega-3 masnih kiselina te oko 300 mg EPA + DHA dnevno.
Budući da i majčino mlijeko sadrži DHA omege-3, preporučuje se da i dojilje održavaju adekvatan unos omega-3 masnih kiselina.
OVDJE saznajte više o važnost ulja u prehrani trudnica i beba
Djelovanje omega-3 masne kiseline na poremećaj ponašanja – bipolarnost, hiperaktivnosi, ADHD
Istražuje se i moguće pozitivno djelovanje omega-3 masnih kiselina na različite poremećaje ponašanja poput bipolarnog poremećaja, poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD).
U kliničkom istraživanju na 30 osoba s bipolarnim poremećajem, kod osoba koje su uzimale riblje ulje uz lijekove za liječenje bipolarnog poremećaja, tijekom 4 mjeseca, bilo je manje promjena raspoloženja i recidiva od onih koji su uzimali placebo umjesto ribljeg ulja.
Djeca s poremećajem hiperaktivnosti/deficita pažnje – ADHD– mogu imati smanjene razine određenih esencijalnih masnih kiselina (uključujući EPA i DHA).
U kliničkim ispitivanjima na gotovo 100 dječaka, oni s nižom razinom omega-3 masnih kiselina imali su više poteškoća s učenjem i ponašanjem (poput iznenadnih izljeva gnjeva, poremećaja kod spavanja) od dječaka s normalnom razinom omega-3 masnih kiselina.
Možemo zaključiti kako su omega-3 masne kiseline iznimno važan dio naše prehrane, ne samo za zdravlje srca i krvožilnog sustava, već i za zdravlje mozga i moždanih funkcija.
Odgovarajući unos omega-3 masnih kiselina moguće je postići konzumiranjem plave ribe poput sardine, skuše, tune, inćuna te riba hladnih mora kao što su losos i haringa dva puta tjedno, kao i konzumacija orašastih plodova i sjemenki.
