Novonastala krizna situacija uzrokovana koronavirusom promijenila je našu svakodnevicu i poremetila rutinu koja nam pruža osjećaj sigurnosti i predvidivosti.
Uslijed narušavanja tog osjećaja moguća je pojava straha i uznemirenosti, anksioznosti kod ljudi u vidu brige i bojazni za svoje bližnje, sebe i budućnost.
Svi osjećaji u situaciji krize su normalni i očekivani međutim preplavljenost osjećajima može uzrokovati dodatan nemir i tenzije među ljudima koji dodatno otežavaju nošenje s kriznom situacijom.
S obzirom na to da mnogi u krizi teže koriste uobičajene načine suočavanja koji puno puta nisu ni dovoljni, potrebne su neke nove strategije u vidu dodatne psihološke podrške i roditeljima i njihovoj djeci.
U svrhu smanjivanja tjeskobe, straha i panike predlažu se sljedeće strategije u nošenju s navedenim stresom:
U ODNOSU NA RODITELJA
Osiguravanje dnevne rutine
U promijenjenoj svakodnevici važna je struktura i osiguravanje rutine. To podrazumijeva ispunjavanje dana uobičajenim aktivnostima koje su se radile i prije krizne situacije ali na drugačiji način (praćenje različitih sadržaja on-line, rad od kuće i sl.).
Predvidljivi raspored omogućit će veći osjećaj sigurnosti koji je narušeni kriznom situacijom.
Zadržavanje smirenosti
Zadržavanje smirenosti i mogućnost upravljanja vlastitom anksioznošću ima velik utjecaj na djecu. S obzirom na to da djeca gledaju odrasle i njihove reakcije u stresnim situacijama, ako su odrasli preplavljeni uznemirenošću, to se ne smatra dobrim trenutkom za razgovor s djecom.
Razgovor može uslijediti nakon smirivanja i uzimanja vremena za sebe uključujući bavljenje aktivnostima koje pomažu u stresnim situacijama.
Ograničavanje izloženosti medijima
Važno je ograničavanje izloženosti vijestima i informacijama o kriznoj situaciji putem medija na optimalnu mjeru (praćenje samo službenih informacija od Stožera civilne zaštite RH).
Potrebno je biti informiran međutim prevelika količina negativnih informacija može uzrokovati anksioznost i paniku.
Veća usmjerenost na sadržaje od interesa
Važna je usmjerenost na interese koji će pomoći u bar malom odmaku od uznemirujućih vijesti i informacija te preusmjeravanje pažnje na zanimljive i korisne aktivnosti, na aktivnosti koje nas vesele, kao i na aktivnosti koje pomažu u stresnim situacijama (posvećivanje učenju novih sadržaja, usvajanje novih vještina, filmovi, čitanje, opuštanje, slušanje glazbe, fizičko vježbanje, vježbe disanja, razgovor, aktivnosti s djecom i sl.)
Poticanje osjećaja samoefikasnosti
U pozadini općenitog teškog reagiranja na bilo kakvu vrstu neizvjesnosti i nepredvidivosti u kriznoj situaciji je percepcija nedostatka kontrole.
Osjećaj da se možemo uspješno nositi s posljedicama kriznog događaja, te da možemo nešto poduzeti (izregulirati emocije, rješavati svakodnevne probleme i druge zadatke koji se dalje trebaju obavljati) vraća osjećaj kontrole u već postojeće stanje neizvjesnosti.
Također, izrada planova pomaže vizualizaciji bliske budućnosti npr…„Što vaša obitelj može učiniti da bi bilo zabavno u kući? Koje su omiljene namirnice koje možete kuhati u ovo vrijeme? i dr.“
Poticanje povezanosti
Socijalna povezanost i podrška povezane su s emocionalnim blagostanjem i bržim oporavkom u kriznoj situaciji.
S obzirom da povezanost s drugima ima važnu ulogu u regulaciji raspoloženja, održavanjem čvrste mreže podrške na daljinu povećava se mogućnost učinkovitog suočavanja s kriznim događajem.
Pomaže razgovor i dijeljenje iskustava s bliskim podržavajućim ljudima koji pozitivno utječu na nas, kao i nazivanje linije za psihološku pomoć te traženje pomoći stručne osobe.
Poticanje osjećaja nade
Ljudi koji vjeruju da je moguće ostvariti pozitivne ishode u budućnosti bit će više usmjereni na djelovanje. Zadržavanje osjećaja nade u situaciji krize važno je kako osoba ne bi zapala u očajanje praćeno mislima da je sve izgubljeno.
Važno je zadržati optimizam te se usredotočiti na pozitivne i vedre teme (rad na zahvalnosti, poticanju zdravih navika življenja i sl.) što rezultira bržim oporavkom.
Pisanje dnevnika zahvalnosti – vježba za izgradnju psihološke otpornosti na stresne situacije (zahvaljivanje na sitnicama kao što je udisanje zraka do velikih stvari kao što je neoštećena i sigurna zgrada nakon potresa).
Pridržavanje zdravstvenih mjera zaštite
U svrhu zaštite sebe i drugih važno je pridržavanje mjera opreza za zaštitu od koronavirusa (pranje ruku i dezinfekcija stvari, socijalno distanciranje i držanje razmaka, samoizolacija, praćenje mogućih simptoma i dr.)
Sudjelovanje u zaštiti zajednice
Sudjelovanje u zaštiti zajednice očituje se u pomaganju starijima i nemoćnima pri kupnji namirnica ili samo ostanak kod kuće kako se ne bi ugrožavalo druge što predstavlja iskazivanje čina solidarnosti.
Spoznavanje dobrih stvari iz nedobrodošle situacije (rješavanje zaostalih poslova, više vremena s obitelji,
Kad se dogode zastrašujuće situacije, djeci je potrebno da imaju osjećaj sigurnosti pružen od strane roditelja, skrbnika, obitelji i drugih bliskih osoba.
Potrebno je imati strpljenja, biti dostupan i pružiti više razumijevanja, pažnje i ljubavi djeci u izrazito teškom vremenu.
Predlažu se sljedeće strategije podrške:
U ODNOSU NA DIJETE
Strukturiranje dana
S obzirom da konzistentnost i struktura djeluju smirujuće i pružaju veći osjećaj sigurnosti tijekom stresnog perioda potrebno je uspostavljanje dnevne rutine.
To podrazumijeva vođenje računa o dječjem pridržavanju redovitog planiranog rasporeda (ustajanje, jelo i odlazak u krevet uvijek u isto vrijeme).
Također je važna pomoć djetetu u planiranju dana, vremena za igru, vremenu koje je predviđeno za kontakt s vršnjacima na daljinu, vremenu za opuštanje.
Osobito sa starijom djecom dobro je organizirati slobodno vrijeme u danu za zajedničko druženje nakon što su svi ukućani obavili poslove i zadatke predviđene za taj dan.
Izrada planova
U kriznim situacijama koje su zabrinjavajuće i većim dijelom izvan naše kontrole, važno je biti proaktivan u onome što se može kontrolirati.
Izrada planova s djecom pomaže da se vizualizira bliska budućnost. Na primjer planovi se mogu osmišljavati na teme – Kako se djeca mogu virtualno igrati, Što obitelj može učiniti da bi svim ukućanima bilo zabavno dok borave u zatvorenom prostoru, Koje su omiljene namirnice koje se planiraju u pripremi ručka i sl.
Napravljene popise djeca mogu nadopunjavati. Promatranje na koji način odrasli reagiraju i odgovaraju na kriznu situaciju mogu biti vrlo poučne situacije učenja za djecu.
Razgovor s djecom o kriznoj situaciji
Djecu je potrebno informirati o kriznoj situaciji u skladu s dobi. Važno im je dati jasne i jednoznačne informacije onoliko koliko mogu razumjeti.
Nije dobra prevelika količina informacija koja može djelovati nerazumljivo i zbunjujuće. Preporučuje se upoznavanje djece sa situacijom u kojoj se nalaze kroz slikovnicu.
Davanje jasnih uputa djeci kako se zaštititi da bi se izbjeglo širenje virusa
Važno je djecu poučiti zdravstvenim preventivnim mjerama koje će im dati osjećaj preuzimanja kontrole u neizvjesnoj situaciji (operativne i praktične upute – pranje ruku, briga o sebi).
Razgovor s djecom o brigama i strahovima
U situacijama koje djecu uznemiruju važno je slušanje i prepoznavanje dječjih osjećaja te pokazivanje razumijevanja za njih. Djeci treba biti omogućeno slobodno izražavanje osjećaja u sigurnom okruženju vodeći računa o štetnim ponašanjima (ozljeđivanje sebe, drugih ili imovine).
Važno je djeci dati do znanja da sve što ih brine mogu reći osobama od povjerenja.
Predlaže se razgovor kroz crtež, pisanje priče, izradu kolaža.
Zajedničke aktivnosti s djecom
Važno je uključivanje novih kreativnih aktivnosti s djecom u dnevnu rutinu (likovne, glazbene, istraživačke aktivnosti ili npr. zajedničkog druženja putem obiteljske društvene igre).
Svakodnevna tjelovježba ili aktivnosti razgibavanja dobri su načini na koje djeca mogu sagorjeti energiju osiguravajući aktivnost svih članova obitelji.
Također uključivanje djece u obavljanje sitnih kućanskih poslova ima pozitivan utjecaj na dijete, razvoj discipline, odgovornosti, stjecanje radnih navika i samopouzdanje.
Poticanje povezanosti s vršnjacima
Važno je omogućiti djeci povezivanje na daljinu putem društvenih medija, čak i ako im to obično nije dopušteno. Komunikacija na daljinu može pomoći djeci da se osjećaju manje sama i ublažiti dio stresa koji dolazi zbog udaljenosti od prijatelja.
Također navedeno može pomoći djeci da se osjećaju bliže rodbini koju trenutno ne mogu vidjeti.
Psiholog DV Cvrčak
Izvor: vrtić Cvrčak
